Dobrodošli na sajt NauciDaSkijas.rs, web prezentaciju instruktora skijanja Davorina Babića. Ukoliko ste skijaški entuzijasta i volite skijanje koliko i Davorin, na pravom ste mestu.

Kako bih približio posao instruktora skijanja širem auditorijumu, snimio sam video koji prikazuje kako to izgleda na času skijanja.


Većina će se složiti da posao instruktora skijanja spada u najlepše pozive koji postoje. Prvo i osnovno, ovaj posao nam omogućava boravak na snegu preko sto dana godišnje. Dobro, nekome je ova činjenica nebitna, međutim osobama poput mene, koji vole skijanje, ovo je izuzetno važno. Skijati i boraviti na snegu i na planini toliko dugo predstavlja pravu privilegiju.


 

Usvajanje znanja u motoričkom prostoru zahteva vremensku komponentu, koju bi skijaši da skrate koliko god je to moguće. Skijanje je aktivnost koja iz zabave veoma brzo može da preraste u opasnost ukoliko se lekcije preskaču.

Danas nema strpljenja kada je u pitanju učenje bilo koje veštine, a kamoli one vezane za fizičku aktivnost. Nažalost na stazi sam često u prilici da vidim mnoge skijaše koji su preskakali lekcije!

 

Vreme za koje je potrebno da bi početnik naučio da skija vrlo je individualno. Teško je dati precizan odgovor na to pitanje jer smo svi različiti. Brzina usvajanja skijaške tehnike zavisi od više faktora i njih možemo podeliti u dve grupe:


Kako biste lakše odlučili koje skije vam najviše odgovaraju, probajte da odgovorite na sledeća tri pitanja:

1. NA KAKVIM TERENIMA PROVODITE NAJVIŠE VREMENA DOK SKIJATE?

 Važno je da razmislite gde najviše skijate. Nije isto da li najviše vremena provodite na utabanim stazama,  neuređenim delovima skijališta van staza ili kombinujete jedno i drugo.

Ukoliko pripadate prvoj grupi, vama odgovara malo tvrđa skija za uređenu stazu. U većini slučajeva to su skijaši koji koriste slalomsku skiju manjeg radijusa ( 11- 13m). U ovu grupu spadaju i oni koji skijaju sa veleslalomskim skijama, koje imaju veći radijus ( 16 – 28m).   

 

 

 

 

 

 

 


Svi smo bar jednom u životu doživeli da odustanemo od skijanja jer su nam ruke ili noge utrnule od hladnoće. Slede 4 primera šta da uradite da vam se to više ne dogodi.

1. PODRUKAVICE

Najjednostavniji način da utoplite ruke na skijanju jeste da ispod običnih rukavica obučete tanje podrukavice. Princip kojim se ovde rukovodimo jeste da više slojeva bolje zadržava toplotu. Pokušavamo da napravimo vazdušni džep kako bi nam bilo što toplije. Naravno svi smo se uverili da ovaj pristup nije uvek delotvoran i da uprkos duplom sloju koji nosimo, posle nekog vremena opet osećamo hladnoću. Podrukavice se obično proizvode od sintetičkih materijala koji bolje zadržavaju toplotu.  Međutim, pri niskim temperaturama na snegu, ni to nije idealno rešenje. 

 

 

 



Verovatno će se svako ko bude pročitao naslov pitati, zašto neko ko je instruktor skijanja uopšte postavlja pitanje ovog tipa. Zar odgovor nije logičan? Zar uopšte treba da postoji nedoumica oko pitanja učenja skijanja?

Upravo ću u tekstu koji sledi pokušati da iznesem svoje viđenje ove problematike i nadam se dati odgovor na gore postavljena pitanja.  A da ovo jeste problem sa kojim se mnoge moje kolege i ja susrećemo, dokazuje i činjenica da  na stazi svakodnevo imamo priliku da vidimo kako roditelj uči dete, drug pokazuje tehniku carving zaokreta drugu ili kako porodični prijatelj demonstrira tehniku brzog vijuganja na Dubokoj, a prate ga, u plugu „učenici“ željni znanja. Sada se tu nameće novo pitanje. A šta je tu loše?